Franjevačka klasična gimnazija

Izleti i putovanja

Nagradni izlet u Naronu (Foto galerija)

U nedjelju, 9. svibnja, u ranim jutarnjim satima, omanja ali odabrana grupa naših učenika pod vodstvom prof. fra Ivice Studenovića i prof. fra Marka Ćorića krenula je na jednodnevni izlet u posjet ostacima antičke Narone kod Metkovića. Bila je to svojevrsna nagrada za trud učenicima koji su sudjelovali na ovogodišnjem međunarodnom natjecanju iz grčkoga jezika, a grupi se pridružila i nekolicina drugih zaslužnika. Kako je sve bilo u znaku klasičara, od razloga putovanja do samog odredišta, nije nam preostalo ništa drugo nego da i putovanju dadnemo klasičnu notu. Za to su se pobrinuli naši profesori koji su nam pripremili poduže materijale o antičkoj Naroni, o povijesti arheoloških istraživanja toga mjesta, o izgradnji i sadržaju modernog Arheloškog muzeja koji smo imali posjetiti. Došavši u mjesto Vid, u kojem se nalazi Muzej, okupili smo se prvo pred ulazom, teoretski se upoznali s onim što ćemo vidjeti, pročitali i preveli ulomak iz Ciceronova pisma u kojem se spominje antička Narona, a onda se upustili u razgledavanje samoga Muzeja i okolnih lokaliteta.

Muzej je izuzetno zanimljiv, po mjeri čovjeka izgrađen, moderno uređen, a osobit čar daje mu činjenica da se nalazi in situ, tj. na mjestu antičkog Augustova hrama čiji su ostaci vješto inkorporirani u sam Muzej. Glavni izlošci su čuvenih 16 bezglavih kipova Augusta i njegove obitelji, a tu je i mnoštvo drugih artefakata pronađenih u Naroni. Nakon Muzeja prošetali smo po ostacima starih gradskih zidina, posjetili još neke okolne lokalitete, a potom se uputili u Mostar - kamo drugo nego na Stari most. Okrijepivši se, osvježivši i razgledavši Mostar, okrenuli smo natrag kući. Stigosmo navečer, pomalo umorni, ali, vjerujemo, svi barem malo obogaćeni i zadovoljni. Šuška se da će se sljedeće godine na natjecanje iz grčkoga jezika prijaviti šiš i goliš u nadi da će opet biti kakva nagrada. Zahvaljujemo svima koji su nam ovo omogućili.

Putovanje u goste partnerskoj školi u Koblenzu (Foto galerija)

Dok se većina učenika naše gimnazije spremala otići kući za Svisvete, nas nekoliko tresla je putna groznica pred putovanje u Koblenz. Već nekoliko dana prije polaska vladalo je u nama veliko uzbuđenje jer nas je čekao susret ne samo s prijateljima, nego i s nepoznatim krajevima. Našu su ekipu činili vođa puta i vozač fra Ivica Studenović, suvozačica prof. Rina Breko i nas sedam đaka: Kadarina Džeko, Andrea Gudelj, Mario Vrhovac, Hrvoslav Kristić, Deni Pencl, Franjo Baraban i Denis Jurić. Krenuli smo u petak 30. listopada nakon ručka, a ispratili su nas fratri i sestre, roditelji i kolege. Prva postaja bila nam je franjevački samostan na Plehanu, gdje smo se kod naših fratara opskrbili suvenirima i darovima za prijatelje, a druga Zagreb, odnosno Podsused. Ondje smo zanoćili kod naših fratara, a sutradan već oko 7 bili smo spremni za put - direkt nach Koblenz.
Putovanje je trajalo cio dan, ali mi smo bili neumorni, kao i naš vozač - iako se činilo da je povremeno spavao. Oko 9 navečer, naša slijepa putnica, zapravo fra Ivičina GPS-asistentica Nataša, nepogrešivo nas je dovela ravno pred Berufsbildende Schule Wirtschaft, gdje su nas čekali naši prijatelji. Oni su nas spremno rasporedili za smještaj, većinom po njemačkim obiteljima u Koblenzu i okolici. U nedjelju ujutro sastali smo u crkvi sv. Franje u Koblenzu, na misi koju je na hrvatskom predvodio fra Ivica, a prije odlaska na nogometnu utakmicu Koblenz - Duisburg (domaćini izgubili!) utvrdili smo raspored za cio naredni tjedan: svaki dan nastava u školi s njemačkim đacima, upoznavanje s njihovim metodama nastave i učenja, rad na zajedničkim projektima, napose na filmu "Između dviju obala", te obilazak muzeja i povijesnih znamenitosti Koblenza i okolice.
Ponešto od svega toga ispunilo je naš sljedeći dan. U utorak nam se u upoznavanju s Koblenzom pridružila gđa Jasna, novinarka Večernjeg lista, a popodne smo imali brzi tečaj iz rolanja, što su neki od nas pogrešno shvatili kao tečaj brzog rolanja, tako da je trebalo hladnih obloga... U srijedu smo išli u Bonn, nekoć glavni grad Njemačke, posjetiti tamošnji povijesni muzej i rodnu kuću besmrtnoga Beethovena. Navečer je vrlo uspješno organizirana projekcija filma "Između dviju obala", inače zajedničkog projekta naših dviju škola, a u njemu se govori o obiteljima koje su za vrijeme rata napustile Bosnu i naselile se upravo u Koblenzu. Za organizaciju naših aktivnosti u četvrtak pobrinuli su se naši domaćini: nakon nastave i popodnevne pauze išli smo na kuglanje, što je nekima od nas bio prvi susret s tim sportom. Petak nakon nastave bio je rezerviran za obilazak srednjovjekovne utvrde Marksburg, a potom smo se svi našli na zajedničkoj večeri s domaćinima u hrvatskom restoranu Stadtkrone, gdje su kušali specijalitete njemačke kuhinje. U subotu ujutro - vrijeme za povratak - okupili smo se ispred škole i oprostili se s našim domaćinima. Na odlasku je i nama i njima bilo jasno da je veza između naših dviju škola više od običnog partnerstva, odnosno da most između dviju obala izgrađen i čvrsto stoji.

Franjo i Denis

Studijsko putovanje u Grčku (Foto galerija)

Još jedna generacija učenika Franjevačke klasične gimnazije krenula je 11. rujna 2009. na svoje studijsko-maturalno putovanje u Grčku. Glavni cilj bio je posjetiti i detaljno se upoznati s najvažnijim lokalitetima antičke Grčke koji su nam, iako za neke samo obično kamenje, ipak izvorni svjedoci velike civilizacije od koje naša kultura do dana današnjega živi. Na putovanje je krenulo 30 učenika trećeg i četvrtog razreda i 14 odraslih - nekoliko naših, a nekoliko profesora s Franjevačke teologije iz Sarajeva, a pridružila nam se i nekolicina drugih znatiželjnika.

Prvi grad koji smo posjetili bio je Solun - po veličini drugi grčki grad. U njemu smo vidjeli kip Aleksandra Velikoga, Slavoluk rimskoga cara Galerija s mauzolejom, nekoliko bizantskih crkava i Arheološki muzej. Nakon noćenja u gradiću Katerini krenuli smo put Atene. Na putu smo navratili na Meteore, čudo prirode koje su monasi iskoristili izgradivši na njima samostane. Mjesto je to prema kojem čovjek nikako ne može ostati ravnodušnim. Također smo se zaustavili u Termopilima, povijesnom mjestu gdje su Spartanci 480. god. pr. Kr. pobijedili moćnu perzijsku vojsku. U Ateni smo se smjestili u njezinu predgrađu zvanom Glyfada. Budući da su muzeji ponedjeljkom zatvoreni, odlučili smo taj dan otići na izlet na otok Eginu gdje se nalazi hram božice Afaje. Nakon razgledanja hrama đaci su proveli slobodno vrijeme osvježavajući se u Egejskome moru. Cijeli sljedeći dan proveli smo radno obilazeći Atenu. Prvo smo posjetili novootvoreni i fantastično uređeni muzej Akropole te samu Akropolu, zatim Areopag, grčku i rimsku Agoru s muzejom, prošetali se starim dijelom Atene zvanim Plaka, pa preko atenskih trgova Monastirakija i Sintagme na koncu završili u Arheološkome muzeju. Sutradan, napuštajući Atenu, otišli smo prvo do Rta Suniona na kojem se nalazi prelijepi Posejdonov hram, a zatim smo se uputili na Peloponez. Nakon kratkog zaustavljanja na Korinstkom kanalu, stigli smo na ostatke staroga grada Korinta. Posjet ovom lokalitetu obilježili smo čitanjem Pavlova Himna ljubavi koji je sv. Pavao zapisao u pismu napisanom stanovnicima upravo ovoga grada. Mi smo ga, dakako, pročitali na grčkom jeziku, a kratko predavanje o ovom prelijepom himnu održao nam je prof. dr. fra Ivan Šarčević, naš suputnik. Nakon Korinta na red je došla drevna Agamemnonova Mikena sa svojim mnogobrojnim prirodnim i ljudskim fenomenima, a zatim prvi glavni grad moderne Grčke Nafplio. Noć smo proveli u turističkom gradiću Tolu. Sutradan smo prvo otišli provjeriti famoznu akustiku velebnoga Epidaurskog kazališta sagrađenog u 4. st. pr. Kr. To smo učinili pjevajući pjesmu Na babilonskim obalama za što smo dobili ogroman pljesak okupljenih turista. Nakon Epidaura zaputili smo se prema drevnoj Olimpiji, mjestu gdje su se održavale antičke olimpijske igre. Lokalitet je to veoma velik u kojem se doista ima što za vidjeti. Prvo muzej s čuvenom Praksitelovom skulpturom Hermesa i malog Dionisa, zatim ostaci Zeusova hrama u kojem se nalazilo jedno od 7 antičkih svjetskih čuda - Fidijin kip Zeusa, potom ostaci Herina hrama, Fidijine radionice, vježbališta - tzv. Palestre, i još mnogo toga. Na originalnom antičkom stadionu, poput starih Grka, natjecali su se i naši đaci. Sutradan smo se uputili prema Apolonovu proročištu u Delfima. Još jedan lokalitet na kojem se može oćutjeti nevjerojatan spoj ljepote prirode i čudnovatog estetskog osjećaja starih Grka. Iz Delfa smo ponovno stigli u naš prvi hotel u Katerini. Za toga putovanja, potaknut svime što je vidio i doživio, prof. dr. fra Mirko Jozić nam je u autobusu održao predavanje o važnosti grčke kulture i o jedinstvenosti duha starih Grka. Nakon toga mnoge stvari su nam postale jasnije, a kamenje koje smo gledali kako leži naizgled mrtvo i zaboravljeno, odjednom je oživjelo i postalo kamenje koje govori, govori o velikoj povijesti, o snažnom duhu jednog naroda kojim smo i mi zahvaćeni iako toga često nismo ni svjesni. Sutradan smo krenuli kući, a usput smo posjetili Pelu i Verginu - prijestolnice antičkih Makedonaca. S Pelom nismo imali sreće jer je lokalitet bio zatvoren, ali smo zato u Vergini vidjeli nešto što se ne može vidjeti nigdje više u svijetu. Naime, muzej napravljen pod zemljom u kojem se, pored ostalog, nalazi i originalna grobnica Filipa II, oca Aleksandra Velikog.

Jednom riječju, ovo putovanje bilo je naporno i izuzetno korisno. Đaci su bili iscrpljeni, ali sigurno radosni što su ipak vidjeli sve lokalitete i hramove koje su dotada gledali, kako sami kažu, samo u knjigama. Odsrca zahvaljujemo našem dobrom vodiču gosp. Darku Dovedanu, vrlo iskusnom i dobro obrazovanom. Bez njegovih neumornih tumačenja svega što smo vidjeli malo toga bismo mogli razumjeti. Zahvaljujemo nadalje i našim dobrim vozačima Hašku i Enveru iz agencije Prevoz putnika, kao i organizatorima ovog putovanja, našem profesoru fra Ivici Studenoviću i agenciji Polka iz Zagreba. Osobito zahvala dakako ide i našim mnogobrojnim darovateljima koji su prepoznali vrijednost ovakvog načina obrazovanja i financijski nam pomogli. Bez njih ovo predivno iskustvo ne bi bilo moguće steći. Odsrca hvala svima, a svojim mlađim kolegama želimo sretan put u Grčku za dvije godine.

Dajana Ćosić, III. b

Ekskurzija u Split (Foto galerija)

Antička Salona, Trogir, Split a u njemu osobito Arheološki muzej, Dioklecijanova palača, mauzolej (današnja katedrala) antički Jupiterov hram (današnja krstionica), spomenik Grguru Ninskom, splitski trgovi, Prokurativa, riva, kafići i pizzerije, Makarska i u njoj Malekoliški muzej, vodopad Kravica u Hercegovini, Franjevački samostan na Humcu i u njemu Muzej i Galerija Majka, Mostar - mjesta su i znamenitosti koje smo posjetili na našoj ovogodišnjoj školskoj ekskurziji. U subotu 9. svibnja rano ujutro, još pospani, krenuli smo dvama autobusima put Splita. Za nekih 5 sati stigosmo, a dočeka nas simpatični i zbog našeg dolaska vidljivo uzbuđeni fra Ante Babić. Odvede nas prvo u Arheološki muzej u Splitu, a potom u antički grad Salonu - nekadašnju prijestolnicu rimske provincije Dalmacije. Uz popratna tumačenja fra Ante i našega prof. fra Ivana Nujića, lakše nam je bilo shvatiti važnost i veličinu stare Salone na čijim ostacima smo stajali. I dvije tisuće godina poslije, i porušena, premda samo u tragovima, veličanstvena Salona sa svojim ranokršćanskim bazilikama, kupalištima i teatrom i dan danas izgleda moćno.
Trogir - mali mediteranski grad sa svojom prelijepom katedralom bilo nam je sljedeće odredište. Pošto smo svojim posjetom i njemu odali počast, vratismo se opet u Split. Koliko smo mogli u tako kratkom vremenu kroz fra Antinu priču i posjećivanje najznačajnijih splitskih znamenitosti, upoznasmo se s dugom i značajnom poviješću i kulturom toga grada. Vidljivo umorni ali ipak pokušavajući umoru prkositi, navečer smo stigli u samostan dalmatinskih fratara gdje smo prenoćili. Iako su se neki pribojavali neudobnosti spavanja u vrećama, osjetili smo kako i to ima svojih čari. Ujutro, nakon doručka, krenusmo put Makarske. U samostanu nas dočeka s. Edita, biologinja po struci i u duši, voditeljica Malekološkog muzeja. Ni slutili nismo kako zanimljiva može biti izložba mnogovrsnih školjki i puževa, sakupljenih iz raznih mora svijeta. Sve viđeno u nama je pobudilo veliko poštovanje prema raznolikosti života na koju u svakodnevnom životu rijetko mislimo i prema kojem se često maćehinski odnosimo. Napustismo Hrvatsku i krenusmo u Hercegovinu. Vodopad Kravica, ljepota koju nam priroda besplatno nudi, još više u nama pojača osjećaj poštovanja prema životu. Neki su čak imali i bliski susret s dosta hladnom vodom rijeke Trebišnjice - ne znamo točno da li od uzbuđenja ili zbog klizava tla pod nogama.
Iza prirodnih ljepota okrenuli smo se ponovno ljepotama ljudskoga duha u muzeju i galeriji Franjevačkog samostana na Humcu. Svakako, najzanimljivija nam je bila Humačka ploča o kojoj smo u školi učili, a sad smo sada mogli i vidjeti. U Mostaru smo se, dakako, prošetali po Starom Mostu i okrijepili u restorančićima načičkanim na obali Neretve. I dok se okrenusmo, vrijeme prođe te se morasmo uputiti kući. Oko 22 sata ponovno smo, umorni i iscrpljeni, bili u Visokom radujući se bliskom susretu s našim krevetima. Sve u svemu lijepo, uspješno, korisno i kratko. Velika hvala svima koji su nam pomogli, profesorima koji su nas pratili, organizatorima, svima koji su nas srdačno primili, a osobito našem domaćinu fra Anti Babiću.

Academia Ragusina - osvojili smo I. i III. mjesto (Foto galerija)

Neka na početku bude odmah rečeno ono čime se najviše ponosimo. Trojica učenika naše Gimnazije pokupili su nagrade na natjecanju koje je održano u sklopu znanstvenog skupa klasičara Academia Ragusina u Dubrovniku i tako dokazali da se uspješno mogu nositi s učenicima i studentima klasične filologije iz Europe i Hrvatske. Ivan Dilber osvojio je I. mjesto zajedno s još dvojicom natjecatelja iz drugih škola, a Tomislav Tomas i Josip Sičaja zajedno s još dvoje drugih natjecatelja dijele III. mjesto.
A sada o čemu se zapravo radi. Academia Ragusina je međunarodni znanstveni skup klasičara koji je ove godine održan prvi puta, a održavat će se redovito svake dvije godine. Pored Akademije u Rimu i Akademije u Grčkoj, dubrovačka Akedemija je treća koju organizira Euroclassica - europsko udruženje nacionalnih društava klasičnih filologa. Na skupu je sudjelovalo oko 100 sudionika (sveučilišnih i srednjoškolskih profesora, učenika i studenata) iz Hrvatske, Austrije, Njemačke, Rusije, Švicarske, a iz BiH su bili naši profesori fra Ivica Sudenović, s. Dražana Radman i šestorica maturanata (Ivan Dilber, Josip Sičaja, Tomislav Tomas, Ivan Mijatović, Marko Markešić i Trpimir Jurič).
Tema Akademije bila je Kulturna kretanja od pada Zapanorimskoga Carstva do pronalaska tiska. Predavanja su držali profesori iz Hrvatske i inozemstva: Srednjovjekovna latinska isprava i filologija (prof. Olga Perić - Filozofski fakultet Zagreb), Odlike vulgarnog latinskog na kasnoantičkim natpisima (prof. Anamarija Kurilić - Sveučilište u Zadru), Od sjevernih magli do visina jezera Constance - dugi hod irskih monaha (prof. Christine Haller - gimnazija Denis-de-Rougemont, Neuchâtel), Scriptura beneventana - primjer europskoga kaligrafskoga pisanja (prof. Tomislav Galović - Svučilište u Zagrebu), Pisari, filolozi i autori, počeci humanizma u Hrvatskoj (prof. Darko Novaković, Filozoski fakultet Zagreb) i dr.
Najviše nam se svidjelo predavanje o Gregorijanskom koralu Josipa Deglivellia, dirigenta, zborovođe i skladatelja, i to iz dva razloga. Prvi je što smo i sami upoznati s ovim pjevanjem jer ga prakticiramo na našoj Gimnaziji, tako da smo sada samo nadopunili svoje znanje, a s druge strane, nakon predavanja, imali smo priliku skupa s ostalim sudionicima pjevati Gregorijanski koral.
Osim slušanja predavanja i sudjelovanja na radionicama, našli smo vremena što za organizirano što za samostalno razgledanje predivnog Dubrovnika. Posjetili smo sve značajnije građevine i ustanove (Franjevači samostan Mala Braća, Knežev dvor, Državni arhiv, Dominikanski samostan i dr.). Najzanimljivije što smo vidjeli bila je svakako povelja Kulina bana o sklapanju trgovinskog pakta s Dubrovačkom Republikom. Negodovali smo, jer smatramo da bi se ona trebala nalaziti u Bosni, budući da je tamo izvorno napisana, ali time nismo ništa postigli. U četvrtak 16. 4. imali smo zajedničku svečanu večeru na kojoj su proglašeni pobjednici na natjecanju, a svim sudionicima su uručene diplome.
Sutradan je bio organiziran izlet u Ston na kojem nismo mogli sudjelovati, jer smo se zbog školskih obaveza morali vratiti u Visoko. Sve u svemu predivno iskustvo. Nadamo se da će se započeta tradicija sudjelovanja na ovakvim skupovima uspješno nastaviti.

Putovanje u Koblenz (Foto galerija)

Od 5. do 14. rujna 2008. deset đaka naše škole s ravnateljem fra Ivicom Studenovićem boravilo je u Koblenzu u Njemačkoj. Bio je to uzvratni posjet učenicima jedne škole u Koblenzu s kojom je naša škola prošle godine sklopila partnerstvo. U Koblenzu su đaci stanovali kod obitelji njemačkih đaka i profesora. Išli su redovito na nastavu, a u slobodno vrijeme obilazili su razne znamenitosti grada Koblenza i okolice. U okviru projekta partnerstva naših dviju škola, učenici rade na zajedničkom projektu snimanja dokumentarnog filma koji se zove Između dviju obala. Film govori o sudbinama ljudi koje su za vrijeme rata izbjegli iz Bosne i Hercegovine te trenutno žive u Koblenzu. Zahvaljujemo svim prijateljima iz Njemačke koji su nas srdačno primili i lijepo ugostili te ih očekujemo ponovno kod nas u travnju.

Susret sjemeništaraca na Cresu (Foto galerija)

Susret sjemeništaraca Hrvatske i Bosne i Hercegovine godine 2008. održao se na otoku Cresu od 9. do 12. svibnja. Iz našeg sjemeništa krenulo je 8 učenika, a vođa puta bio je fra Zvonko. Točno mjesto susreta bio je samostan sv. Frane u gradu Cresu. Prva točka susreta bilo je predstavljanje sjemeništa. Pokazalo se da je naše sjemenište najveće po broju đaka, pa je dolikovalo da se pokažemo i najuspješnijima. To nam je i uspjelo: osvojili smo prvo mjesto u malonogometnom turniru. Ni u pjevanju bećaraca i drugih narodnih pjesama nije nam bilo ravnih. To, pak, po sebi nije bila bit ovoga susreta. Svrha je bila upoznati se i družiti se sa sjemeništarcima drugih franjevačkih sjemeništa diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Moto ovogodišnjeg susreta bio je šuti i moli! Trudili smo se da to i činimo. Ajde de, moliti smo nekako i uspijevali, ali šutiti ... hm, bolje da ništa ne kažem.

U Zagreb na izložbu (Foto galerija)

Ovo naše dvodnevno putovanje dogodilo se slučajno i spontano. Za vrijeme Božićnih i Novogodišnjih blagdana ravnatelj fra Ivica je na brzinu nakupio kombi učenika Gimnazije koji stanuju u blizini Visokog i krenuli smo put Zagreba. Povod - velika izložba Marca Schagalla u Klovićevim dvorima. O Schagallu i njegovoj umjetnosti nismo znali mnogo, no nakon ravnateljevog i fra Ivanovog predavanja tijekom puta i nakon svega viđenog, nekako smo se zapalili i za Schagalla i za umjetnost općenito. Dakako da se naš posjet nije završio samo posjetom rečenoj izložbi. Posjetili smo mi još toga: Meštrovićevu galeriju, izložbu Dominikanci u Hrvatskoj, Arheološki muzej s naglaskom na Apoksiomenu, izložbu hrvatskog slikarstva iz beogradskih muzeja u Umjetničkom paviljonu, Cinestar, nekoliko kafića.uh pardon, ovo dvoje potonjih ne spada baš u veliko kulturno uzdizanje. Srdačno zahvaljujemo gospođi Željki Čorak, povjesničarki umjetnosti, koja nas je kroz navedene izložba stručno provela. Zahvaljujemo također i samostanu sv. Ilije u Podsusedu koji nas je ugostio.

Ekskurzija u Osijek 2008. (Foto galerija)

Svi učenici i neki profesori naše Gimnazije išli su 17. i 18. travnja 2008. na dvodnevnu ekskurziju. Konačno odredište bio nam je Osijek, konkretnije Isusovačka klasična gimanazija. Učenici te Gimnazije pripremili su veličanstven spektakl pod nazivom Olimpska Grčka u kojem su na zanimljiv način prikazali kulturu, civilizaciju, mitologiju, povijest i ine zanimljivosti stare Grčke. Bilo je vrlo dojmljivo vidjeti mnoštvo glumaca odjevenih u grčku hitone i himatione, ući u had, stupiti na sveto tlo Delfskog proročišta, boraviti s Posejdonom i njegovom klikom u dubini mora itd. Na putu smo posjetili također Slavonki Brod i Đakovo. U Brodu smo obišli samostan, tvrđavu i Ružićevu galeriju, a u Đakovu detaljno razgledali katedralu. Srdačno zahvaljujemo svima koji su nas lijepo primili i ugostili, a osobito fra Iliji Jerkoviću i vlč. Davidu koji su nam omogućili prenoćište.

Nagradno putovanje u Pariz 2008. (Foto galerija)

Nakon završetka školske godine 2007/08. najbolji učenici naše Gimnazije (najbolji po vladanju i po učenju) u pratnji ravnatelja fra Ivice Studenovića i prof. fra Ivana Nujića otišli su na nagradno putovanje u Pariz. Nagradu je dobilo šestoro učenika. Samo putovanje je bilo dugo i iscrpljujuće, no dolaskom u veličanstveni i glamurozni Pariz sve podnesene tegobe puta odjednom su dobile svoj smisao. Obišli smo sve što smo stigli i mogli, od kulturnih do zabavnih znamenitosti koje nam je Pariz ponudio. Kako znamo da je mnogo toga ostalo neviđeno, jasno i glasno poručujemo: Vratit ćemo se, kad-tad! Hvala svima koji su nam omogućili ovo putovanje.

Studijsko putovanje u Grčku 2007. (Foto galerija)

Školska se godina još nije ni zahuktala, a naši tercijani i kvartani, dakako uz pratnju ravnatelja, nekoliko profesora i nekolicinu drugih grčkoljubaca zaputili su se na desetodnevno studijsko putovanje u Grčku u potrazi za materijalnim ostacima drevne Helade. Ne, nije to bila obična školska ekskurzija, nego s mukom pripremljeno i dobro osmišljeno pravo studijsko putovanje. O tome cijenjeni posjetitelji ovih stranica vrlo detaljno mogu čitati u prigodnoj brošuri koju smo izdali kao spomen na to putovanje pod nazivom Saxa loquuntur. Od srca zahvaljujemo svim dobrotvorima bez čije pomoći nikada ne bismo onamo otišli. Nagradili vas vječni bogovi elizijskim poljanama!

Maturalna ekskurzija u Rim 2006/07. (Foto galerija)

Nakon položenih maturalnih ispita sedmorica maturanata i nagrađeni najbolji učenik naše Gimnazije Ivan Dilber, u pratnji ravnatelja fra Ivice Studenovića i profesora fra Nike Josića otputovali su na malo studijsko putovanje u Rim i okolicu. Prvo su posjetili Asiz, rodno mjesto sv. Franje Asiškog, a zatim su se uputili južnije sve do Rima. U Rimu su isposjećivali sva mjesta koja su u turističkom programu nezaobilazna, a smješteni su bili u franjevačkom samostanu Antonianumu. No, klasičari kao klasičari, nisu mogli izdržati, a da jedan dan ne naprave izlet još južnije sve do Pompeja i ne posjete znamenito arheološko nalazište drevnog rimskog grada koji je godine 79. po. Kr. zatrpan u provali Vezuva. Bila je to prilika vlastitim očima gledati odlično sačuvane originalne rimske kuće i pokušati zamišljati Rimljane kako se u togama šeću širokim ulicama svoga grada. Zahvaljujemo svima koji su nam pomogli u realizaciji ovoga putovanja, a osobito fra Danimiru Pezeru koji nam je tijekom cijelog našeg boravka neumorno stajao na raspolaganju.