LINKOVI:
Bosna srebrena  
Svjetlo riječi
Katolički tjednik
BK BiH
Generalna kurija Reda (ofm.org)
Hercegovačka franj. provincija
Vatikan
Franciscans International
IKA
KTA
Č. S. franjevke - B-Hrv

 

 

Lapidarij



Nadgrobni spomenik iz antike
 

Zadatak je ovog lapidarija: pokazati pomoću prikupljenih ostataka iz proteklih vremena prošlost grada Visokog, njegove okolice pa i Bosne u cjelini. Predmete ove zbirke sakupljali su profesori Gimnazije uz suradnju svojih prijatelja; neke su oni sami otkopali, a neke dobili ili otkupili od drugih. Zbirka je postavljena g. 1975., a za njezinu zamisao i ostvarenje zalužan je dr. Đuro Basler.
Izloženi predmeti raspoređeni su u četiri cjeline: 1) prethistoriju, 2) ilirski period,
3) rimsko razdoblje i 4) staru Bosnu.

1) Prethistorija a) O mlađem kamenom dobu svjedoče nožići i vrškovi strijela od kremena i kamene sjekire te krhotine neolitskih posuda; b) brončano doba predočeno je oruđem (sjekirom i srpovima), oružjem (mač) i nakitom (ogrlice i kopče); c) od željeznog doba vide se žarači, kosiri, vrškovi kopalja. I brončanom i željeznom dobu pripada nekoliko posuda.

 
Unutrašnjost lapidarija
 

2) Ilirski period predstavljaju dva izuzetno vrijedna spomenika: Batonova ploča i Nadgrobnik ilirske obitelji iz Breze.
Batonova ploča navodi imena članova slavne porodice Batona, koja je u zadnjem, najvećem, ilirskom ustanku protiv Rimljana (6-9. posl. Kr.) bila predvodnikom. Spomenik je nađen u Župči godine 1933.
Nadgrobnik ilirske obitelji, bez natpisa, nađen je u Brezi i potječe iz II. stoljeća. Prikazuje tri žene, obučene u ilirsku, i jednog muškarca, obučenog u rimsku nošnju. To je dobar kiparski rad.

3) Rimsko razdoblje ovdje je predstavljeno a) nadgrobnim pločama, b) kultnim spomenicima, c) umjetničkim radovima i d) uporabnim predmetima.
a) Izložena su četiri nadgrobnika, dva s likovima (spomenik Aurelijima i Bebiji), a samo dva s natpisima: spomenik dječaku Luciju i M. P. Valensu.
b) Kultni su spomenici: Oltarić Jupitru, Venera koja se zaogrće plaštem i Mitra koji ubija bika.
c) Iako nema gornjeg dijela tijela, lik Amora dobar je rad od mramora dok je portret vojnika osrednji. Neke sitne plastike ističu se ljepotom, npr. Djevojka s pticom u ruci, Pozlaćeni faun i Divokoza.
d) Nadgrobni predmeti su brojni: svjetiljke na ulje, kopče, sitne posudice od stakla (za kozmetičke potrebe) te tri velike vaze i napokon dosta novca. Za našu sustavnu numizmatičku zbirku iz raznih vremena u ovoj prostoriji nije bilo mjesta.


Oružje
 

4) Stara Bosna prikazana je najprije grafički dvjema kartama: na jednoj je predočen razvoj Bosne od male "zemljice" (kako ju naziva car Konstantin Porfirogenet) do Tvrtkove kraljevine; na drugoj su pokazana povijesna mjesta središnjeg dijela Bosne, oko grada Visokog, sa svojim spomenicima. Među njima je istaknuta i crkva u Milama, od koje su u naše vrijeme otkopani temelji; ujedno je ovdje donesen nacrt njezine vanjštine.
Od drugih kamenih spomenika nekadašnje Bosne najvažniji su stećci. Ovdje su oni zastupljeni velikom fotografijom stećka kneza Batića iz g. 1421., koji se nalazi kod "grada" Dubrovnika nedaleko od Ilijaša (selo Kopošići).
Izloženi su također komadi srednjovjekovnog bosanskog oružja: dugački mačevi, ostruge, te vrškovi strijela i kopalja.
Osobito je dragocjen ostatak veliki viseći pečat bana Stjepana II. Kotromanića s povelje izdane u Moštrama kod Visokog knezu Hrvatinu g. 1323.
Izloženi su i zlatarski radovi (ciborij, kutija za hostije, posudice za sveta ulja, kustodija). Taj rad domaćih ljudi iz 18. st. i početka 19. st. jest doduše skroman ali je istinit i sasvim naš.


Knjiga: Razgovor ugodni naroda slovinskoga, A. Kačić Miošić
 

Za bosanske franjevce važne su ovdje izložene knjige: Filip Lastrić: Pregled starina Bosanske provincije, Ancona 1776.; u tom latinski pisanom djelu donesen je prvi prikaz povijesti Bosne; Stjepan Margitić: Fala od svetih, Mleci 1708., tiskano bosančicom; ovo je djelo važno za razvoj hrvatskoga jezika; Pavao Papić: Sedam trublji za probuditi grešnika na pokoru; donesena je kopija dviju stranica rukopisa toga djela pripremljenog u Visokom za tiskanje g. 1649. ali tada neotisnutoga; i napokon Andrija Kačić: Razgovor ugodni naroda slovinskoga (tj. hrvatskoga), Venecija 1801.

O ljubavi bosanskih franjevaca prema umjetosti i u teško tursko vrijeme trebalo bi da ovdje posvjedoče dvije umjetnine: uljena slika Gospe s Djetetom, iz 17. st. i drveni barokni kip neke svetice.


<< vrati se na vrh stranice >>

 

Galerija:

Lapidarij

Etnografska zbirka

Svakodnevica

Interijeri

Eksterijeri

Poklade

Izleti i hodočašća

Dan škole

 
 
 
  • www.fraklas-gimnazija.edu.ba •